Uvod

PPA (ugovor o kupnji električne energije) dugoročni je ugovor između kupaca i prodavača električne energije. Potpisivanjem ugovora o kupnji kupac kupuje određenu količinu zelene električne energije tijekom određenog razdoblja proizvedene iz obnovljivih izvora kao što je fotonaponska (PV) elektrana. 

Što se tiče Hrvatske, tržište ugovora o kupnji energije posljednjih se godina počelo ubrzano razvijati. Donose se novi propisi, a sektor obnovljivih izvora energije neprestano se mijenja. Ovaj članak govori o izazovima s kojima se projekti obnovljivih izvora energije općenito, a posebno PPA-ovi, trenutno suočavaju u Hrvatskoj i perspektivi budućnosti.

Ugovori o kupnji energije postali su nevjerojatno popularni zbog povećanog interesa poduzeća koja žele smanjiti svoj ugljični otisak s jedne strane i kao sredstvo osiguranja financiranja projekta obnovljivih izvora energije bez subvencija s druge strane. Obnovljivi investitor osigurava kupca za zelenu električnu energiju, dok kupac smanjuje svoje emisije CO² i osigurava svoje dugoročne troškove električne energije. Na široj razini, ugovori o kupnji energije koriste okolišu jer omogućuju dodavanje više čiste energije u mrežu i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Nekoliko je prednosti PPA-a, ali glavna vrijednost za kupca (kupca) je definirana cijena električne energije tijekom trajanja PPA-a

Izazovi za projekte obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, posebno za ugovore o kupnji energije

Kada govorimo o izazovima PPA projekata, teme koje se često pojavljuju su priključenje na mrežu i način prodaje električne energije krajnjim kupcima prema PPA-u.

Osim toga, projekti OIE općenito su podložni izazovima koji proizlaze iz neusklađenosti zakona, prostornog planiranja i pravila zaštite okoliša i prirode. 

Primjerice, Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i Zakon o tržištu električne energije nisu usklađeni sa Zakonom o gradnji i prostornom uređenju. Propisi o gradnji i prostornom planiranju ne prate nova pravila u energetskom sektoru koja potiču brži razvoj elektrana. Također, praksa lokalnih vlasti u izdavanju građevinskih dozvola za OIE postrojenja je različita, kao i praksa u obradi zahtjeva sa sličnim zahtjevima i uvjetima. Osim toga, neke karte prostornog planiranja sadrže nejasno razgraničenje granica za izgradnju projekata obnovljivih izvora energije. 

U odnosu na procjenu utjecaja na okoliš, najveća prepreka je prekomjerno trajanje postupaka pred lokalnim vlastima i nedostatak prioriteta u prijavama, gdje se značajni projekti OIE miješaju s malim lokalnim projektima bez postavljanja prioriteta.

‍

Priključak na mrežu

Kada govorimo o ugovorima o kupnji energije, trenutno se najviše raspravlja o pravilima priključenja na električnu mrežu. Proizvođači energije trenutno su suočeni s Pravilima za priključenje na prijenosnu mrežu (koje je HOPS, hrvatski operator prijenosnog sustava, usvojio u srpnju 2023. godine) ("Pravila") koja prema mišljenju stručnjaka produljuju ionako opterećujući proces izdavanja dozvola za projekte OIE za gotovo dvije godine.

Iako bi prema revidiranoj Direktivi o obnovljivim izvorima energije iz rujna 2023. godine sve građevinske dozvole trebale biti izdane u roku od dvije godine, prema novom Pravilniku investitori moraju čekati 90 dana na studiju mogućnosti priključenja (EMP), dodatnih pet do osam mjeseci za studiju optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP), te između 9 i 12 mjeseci za ishođenje odobrenja za električnu energiju (EES) (uvjet za ishođenje lokacijske dozvole). I tek nakon tog razdoblja može se podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu.

Ostale kritizirane odredbe novih Pravila su:

• HOPS ima pravo isključiti OIE postrojenje iz mreže u bilo kojem trenutku ako se prekrši bilo koja odredba Pravilnika ili ugovora o priključenju na mrežu, što stvara neizvjesnost za investitore i financijske institucije spremne financirati OIE projekte;
• Pravilnikom se uvode ograničenja prijenosa električne energije, tako da investitori ne mogu biti sigurni kada i koliko  električne energije mogu isporučiti u mrežu; i potencijalno najvažnije, da
• Podaci o stanju prijenosne mreže (preduvjet za priključenje na mrežu) mogu se zatražiti samo jednom godišnje, u vrlo kratkom vremenskom okviru između 1. svibnja i 15. svibnja. Ako se zahtjev podnese izvan tog roka, neće se obrađivati.

S obzirom na obveze koje revidirana Direktiva o obnovljivim izvorima energije nameće državama članicama, te pritisak zainteresiranih strana (investitora, udruga i Hrvatske gospodarske komore), može se očekivati da će se Pravilnik izmijeniti na način koji će potaknuti razvoj projekata OIE.

‍

Prodaja električne energije krajnjim kupcima na temelju PPA-a

Iz perspektive PPA-a, u trenutačnom sustavu proizvođači ne mogu izravno prodavati električnu energiju krajnjim potrošačima (poduzećima ili fizičkim osobama) bez uključivanja registriranih opskrbljivača električnom energijom. Proizvođač obnovljive energije, osim ugovora o kupnji energije s krajnjim kupcem, mora sklopiti ugovor o sudjelovanju na tržištu električne energije s HROTE-om, hrvatskim regulatorom tržišta energije, kojim će se etablirati kao proizvođač električne energije na tržištu. Trenutno se krajnji kupci mogu opskrbljivati samo preko registriranih dobavljača, pa će proizvođač električne energije morati stvoriti svojevrsni tripartitni odnos s HROTE-om i krajnjim kupcem kako bi električnu energiju prodao krajnjem potrošaču. Budući da je taj način rada prepreka razvoju proizvodnje električne energije i prodaje električne energije na temelju ugovora o kupnji energije, stalno se raspravlja o izmjeni postojećeg regulatornog okvira kako bi se ukinulo pravilo prema kojem se krajnji kupci mogu opskrbljivati samo preko registriranih opskrbljivača. 

Osim toga, kada se uspoređuju različiti modeli PPA-a, model najma podrazumijeva određene specifičnosti. S obzirom na to da će se dozvole tijekom izgradnje i rada fotonaponske elektrane morati izdati određenom nositelju dozvole, morat će se utvrditi na čije ime treba izdati određenu dozvolu. Iz perspektive modela najma, moguće je da će se određena dozvola morati prenijeti/novo izdati najmoprimcu postrojenja. Hrvatski energetski propisi ne reguliraju prijenos energetskih odobrenja/dozvola. Postupak prijenosa određene dozvole ovisit će o nadležnom tijelu. Iako to još nije regulirano, s povećanim interesom za modele najma ugovora o kupnji energije, vjerojatno će se uvesti nova pravila specifična za energetski sektor.

‍

Daljnji koraci

Nakon razdoblja stagnacije ponovno dolazi do kretanja na hrvatskom energetskom tržištu te je značajno porastao interes za razvoj projekata OIE. Zbog toga se donose novi propisi i razvija se sektor obnovljivih izvora energije. Primjerice, Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima izmijenjen je 1. siječnja 2024. godine i uvedena je nova odredba prema kojoj investitori ne moraju ishoditi građevinsku dozvolu za fotonaponsku elektranu namijenjenu proizvodnji električne energije instalirane snage manje od 10 MW, ako je izgrađena na zemljištu za koje je investitor riješio zemljišna prava. Time se pojednostavljuje razvoj obnovljivih izvora energije, odnosno fotonaponskih projekata kapaciteta manjeg od 10 MW.

Kako bi u budućnosti bilo više projekata obnovljivih izvora energije i više ugovora o kupnji energije, važno je ukloniti prepreke u Pravilima HOPS-a i izmijeniti regulatorni okvir kako bi razvoj projekata obnovljivih izvora energije postao jednostavniji i manje opterećujući te kako bi se krajnji kupci mogli opskrbljivati izravno od proizvođača energije. 

Raspravlja se o različitim rješenjima, npr. usvajanje posebnog zakona (lex specialis) za pripremu i provedbu projekata obnovljivih izvora energije, prioritet za zahtjeve za energetske dozvole i uvođenje jasnih kriterija kako bi se izbjegle različite prakse u obradi zahtjeva sa sličnim zahtjevima i uvjetima.

To pokazuje da je tržište prilično dinamično, a potencijal s jedne strane i rastući interes s druge strane najvjerojatnije će rezultirati daljnjim razvojem postojećeg stanja u korist investitora i potrošača