U prethodnom Legal Alertu smo ukratko izložili nove izmjene Zakona o trgovačkim društvima, međutim pojedine izmjene zaslužuju detaljniju razradu kao što su prekogranična spajanja i pripajanja, prekogranična podjela te prekogranično preoblikovanje. Navedenim izmjenama uvode se rješenja Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i vijeća od 27. studenog 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 kako bi se naše zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom EU.

Prekogranično pripajanje i spajanje

Prekogranično pripajanje/spajanje smatra se onim pripajanjem/spajanjem u kojem je barem jedno od društava koja sudjeluju u njemu valjano osnovano po pravu Republike Hrvatske (RH), a drugo društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje je valjano osnovano po pravu neke od država članica EU/EEP.

Prilikom objave poziva za (glavnu) skupštinu na kojoj se treba odlučiti o spajanju/pripajanju, a najkasnije mjesec dana prije njezina održavanja, društvo koje sudjeluje u prekograničnom pripajanju/spajanju mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekograničnog spajanja/pripajanja. Organi upravljanja svakog društva koje sudjeluje u ovom postupku trebaju sastaviti izvješće kojim obrazlažu utjecaj pripajanja/spajanja na poslovanje društva, članove, radnike i vjerovnike društva.

Revizija pripajanja nije potrebna ako svi članovi svih društva koja sudjeluju daju izričitu suglasnost da se odriču revizije.

(Glavna) skupština svakog od društava, većinom koja je previđena za to društvo, donosi odluku kojom se pripajanje odobrava. Međutim, ako društvo preuzimatelj drži sve udjele/dionice s pravom glasa u pripojenom društvu, (glavna) skupština pripojenog društva ne treba dati odobrenje. Odobrenje nije potrebno ni kada preuzimatelj koji ima sjedište u RH imatelj dionica/poslovnih udjela koje čine 90% temeljnog kapitala, osim ako dioničari/imatelji poslovnih udjela koji drže 20% temeljnog kapitala to zatraže.

Pravne posljedice pripajanja/spajanja nastupaju trenutkom upisa pripajanja/spajanja u registarski sud, a u slučaju da je sjedište društva preuzimatelja izvan RH, pravne posljedice nastupaju prema pravu države u kojoj to društvo ima sjedište.

Prekogranična podjela

Prekogranična podjela je podjela društva u kojoj društvo koje se dijeli ili barem jedno novo društvo koje sudjeluje u podjeli imaju sjedišta u različitim državama članicama EU/EEP, pri čemu jedno od njih ima sjedište u Republici Hrvatskoj. U ovom postupku se mogu osnovati jedno ili više društava u RH ako je društvo koje se dijeli d.d. ili d.o.o., pri čemu se društvo koje se osniva može osnovati jedino kao d.d. ili d.o.o.

Podjela se ne može provesti ako je društvo koje je registrirano u RH:

- društvo u postupku likvidacije;

- društvo nad kojim je otvoren stečajni ili predstečajni postupak, odnosno društvo nad kojim je otvoren odgovarajući postupak u drugim državama članicama;

- društvo na koje se primjenjuju instrumenti sanacije, sanacijske ovlasti ili sanacijski mehanizmi, odnosno društvo na koje se primjenjuju odgovarajući instrumenti, ovlasti ili mehanizmi drugih država članica;

- društvo čiji je cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, koje posluje prema načelu razdiobe rizika i čiji se udjeli, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju iz imovine tog društva.

Također, bitno je napomenuti da se prekogranična podjela ne može provesti kao podjela s preuzimanjem.

Društvo koje se dijeli mora registarskom sudu podnijeti prijavu za upis namjere provođenja prekogranične podjele najmanje šest tjedana prije održavanja (glavne) skupštine Društva na kojoj će se odlučivati o tom pitanju.

Odluka o podjeli društva smatra se donesenom ako (glavna) skupština donese odluku o odobravanju plana podjele glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala zastupljenog na skupštini. Statutom/društvenim ugovorom može se odrediti da je potrebno ispuniti dodatne pretpostavke ili da se odluka donosi većom većinom, ali koja nije veća od 90% temeljnog kapitala zastupljenog na skupštini. Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave.

Nakon što društvo ispuni obveze koje ima prema članovima društva koji su glasovali protiv odluke o podjeli i zatražili isplatu primjerene otpremnina, te se vjerovnicima koji to zahtijevaju da odgovarajuće osiguranje za njihove tražbine, društvo podnosi registarskom sudu nadležnom za društvo koje se dijeli, prijavu za upis prekogranične podjele, vodeći računa da se prijava ne smije podnijeti prije isteka roka od dva mjeseca od donošenja odluke o podjeli. Prijavu podnose svi članovi uprave ili izvršni direktori i predsjednik nadzornog/upravnog odbora.

Registarski sud je obvezan, u roku od tri mjeseca od prijave, ispitati jesu li ispunjene sve pretpostavke i poduzete sve radnje koje se traže prema ZTD-u. Primjerice, registarski sud može odbiti zahtjev ako utvrdi da se podjela provodi u cilju počinjenja kaznenog djela, zlouporabe i prijevare kako bi se zaobišlo pravo EU ili nacionalno pravo.

Nakon upisa u sudski registar registarski sud izdaje potvrdu o podjeli kojom potvrđuje da je društvo koje se dijeli ispunilo sve pretpostavke i obavilo sve propisane radnje za prekograničnu podjelu.

Prekogranično preoblikovanje

Prekogranično preoblikovanje podrazumijeva preoblikovanje kod kojeg (i) društvo registrirano u RH mijenja oblik i sjedište i nastavlja poslovati kao društvo registrirano u drugoj državi članici EU/EEP. Ovo vrsta preoblikovanja obuhvaća i obrnutu situaciju, kada (ii) društvo registrirano u drugoj državi članici EU/EEP mijenja oblik i sjedište te nastavlja poslovanje u RH.

Promjenom oblika smatra se i slučaj kada neko od društava mijenja oblik u funkcionalno i jezično istovjetni oblik u drugoj državi članici.

Dokumenti koji se u svrhu prekograničnog preoblikovanja trebaju izraditi su plan preoblikovanja, izvješća uprave, revizora i nadzornog odbora o preoblikovanju (koja se pod uvjetima propisanima zakonom ne trebaju izraditi – primjerice ako društvo ima samo jednoga člana ili ako se svi članovi društva o tome suglase, te ako društvo nema radnike).

Najkasnije šest tjedana prije održavanja (glavne) skupštine na kojoj se odlučuje o preoblikovanju, društvo je obvezno registarskom sudu podnijeti prijavu radi upisa namjere provođenja prekograničnog preoblikovanja.

Nakon što se ispune sve potrebne pretpostavke određene ZTD-om, registarskom sudu se podnosi prijava za upis, a registarski sud je dužan u roku od tri mjeseca provjeriti jesu li ispunjene sve pretpostavke i poduzete sve radnje koje se traže prema ZTD-u te izdati potvrdu o preoblikovanju koja nadležnom registru države u kojoj će društvo nastaviti poslovati služi kao potvrda da su ispunjenje sve pretpostavke i provedene sve radnje za prekogranično preoblikovanje.

Ako se preoblikuje društvo registrirano u drugoj državi članici EU/EEP koje nastavlja poslovanje u RH, tada se sve iznad opisane radnje provode u državi članici EU/EEP, a hrvatskom sudskom registru se dostavlja potvrda o preoblikovanju stranog registra koji u bitnom samo ispituje ispunjava li društvo koje se preoblikuje uvjete za osnivanje društva u novom obliku prema hrvatskom pravu te je li u društvu sklopljen sporazum o sudjelovanju radnika  pri određivanju njihova prava suodlučivanja.